Ministar pravosuđa i uprave u Vladi Županije Zapadnohercegovačke, Vjekoslav Lasić, zajedno sa  suradnikom  Dragom Galićem, pomoćnikom ministra za upravu i propise, u sklopu planiranih aktivnosti i zakonom utvrđenih ovlasti, održao je radni sastanak s notarima koji imaju službeno sjedište u Županiji Zapadnohercegovačkoj.
U uvodnom dijelu radnog sastanka, imajući u vidu zakonsku normativu i ovlasti, zbog nastupanja razloga za prestanak notarske službe-smrt notara Gojka Kolobarića, ministar Lasić  je kazao kako je u tijeku natječajna procedura za izbor notara sa službenim sjedištem u Širokom Brijegu.

Notarska služba u Županiji Zapadnohercegovačkoj otpočela je s radom 2007. godine, a sukladno  Uredbi  o broju i službenom sjedištu notara u Županiji Zapadnohercegovačkoj, Županija može imati 6 notara, što je i zakonski maksimum, i to po dva sa službenim sjedištem u Širokom Brijegu i Ljubuškom, te po jednog sa službenim sjedištem u Posušju i Grudama.

Daljnjim tijekom sastanka razgovaralo se općenito o radu notarske službe,  kao i mogućnostima poboljšanja iste, osobito u dijelu koji se odnosi na sortiranje i smještaj arhivske građe notarskih ureda, kao i o ostalim rješenjima i aktualnostima u notarijatu Bosne i Hercegovine s posebnim osvrtom nazočnih notara na presuda Ustavnog suda Federacije BiH broj: U-15/10 i U-22/16.

Potenciravši problematiku vezanu za potpise ugovarača na ugovorima o prijenosu prava na nekretninama koji se, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Federacije  BiH iz prosinca 2022., mogu ovjeravati bilo od strane notara ili općinskih sudova, čime stječu punovažnost za upis u zemljišne knjige. Na temelju takvog pravnog shvaćanja Vrhovnog suda, općinski sudovi u Županiji Zapadnohercegovačkoj uspostavili su knjige ovjere potpisa na ugovorima, što notari smatraju neprihvatljivim, odnosno zakonski neutemeljenim.

Naime, do odluka Ustavnog suda F BiH, kojima su neustavnim proglašene pojedine odredbe Zakona o stvarnim pravima i Zakona o notarima, a i Zakona o nasljeđivanju čiji je predmet prijenos i stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, uz obvezu Parlamentu Federacije BiH usklađivanja propisa (što do danas nije učinjeno), postojala je samo obveza sačinjavanja pravnih poslova u vidu notarski obrađenih isprava, na čemu Notarska komora F BiH i dalje inzistira, te smatra  kako Vrhovni sud F BiH, koji je dao svoje pravno shvaćanje, nema nadležnost niti je pozvan preuzimati ulogu zakonodavca i propisivati stupanj pravne sigurnosti i formu pravnih poslova u svezi s navedenom problematikom.

Istaknuli su kako je Notarska komora F BiH pozvala Vrhovni sud F BiH na preispitivanje datog pravnog shvaćanja, te stavljanja van snage istog.

Također su istaknuli kako su pozvali Federalno ministarstvo pravde, te Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH, da uputi instrukcije općinskom sudovima u F BiH, jer smatraju kako isti nemaju nadležnost obavljanja ovjere potpisa na ispravama o pravnim poslovima koji za predmet imaju vlasništvo i druga stvarna prava nad nekretninama.